Izrada Idejnog rješenja, za dionice označene na mapi brojevima 9 i 10, ima za cilj ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog Brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešića ka Budvi. Prilikom izrade rješenja posebna pažnja mora biti posvećena očuvanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom.
Ova dokumentacija će poslužiti kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Predlogu Prostornog plana Crne Gore kao najvažnijeg strateškog planskog dokumenta kojim se određuju državni ciljevi, pravila i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem države. Vlada Crne Gore je utvrdila pet razvojnih koridora: autoput Bar – Boljare; Jadransko – jonski autoput; brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja; brza saobraćajnica Bijelo Polje – Pljevlja – granica sa BIH; i brza
saobraćajnica Podgorica – Nikšić – Žabljak – Pljevlja.
Ovih pet koridora razvijeno je kroz 18 dionica autoputeva i brzih saobraćajnica, koje predstavljaju zasebne građevinske i funkcionalne cjeline.