Jadransko-jonski auto-put predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za budućnost regiona, čija realizacija zahtijeva koordinisano djelovanje država, usklađivanje razvojnih planova i obezbjeđivanje stabilnih izvora finansiranja. To je jedna od ključnih poruka prvog dana regionalne konferencije ADRIA NEXT, koju je Monteput organizovao 8. i 9. oktobra u Budvi.
Konferencija je okupila predstavnike državnih institucija, kompanija koje upravljaju putnom infrastrukturom, stručnjake i partnere iz regiona, sa ciljem razmjene iskustava i jačanja saradnje na razvoju savremene i bezbjedne saobraćajne mreže.
U fokusu prvog panela, posvećenog povezivanju regiona kroz Jadransko-jonski koridor, bili su planovi razvoja putne infrastrukture, trenutni status projekata u državama kroz koje koridor prolazi, kao i zajednički izazovi u njihovoj realizaciji.
Crna Gora intenzivno priprema projektnu dokumentaciju
Generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić predstavio je dosadašnje aktivnosti na razvoju Jadransko-jonskog auto-puta kroz Crnu Goru, ističući da je napravljen značajan napredak u definisanju trase i pripremi projektne dokumentacije.
Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru dug je oko 127 kilometara, dok je za planiranu mrežu auto-puteva u državi, ukupne dužine približno 275 kilometara, izrađena dokumentacija na nivou idejnih rješenja u okviru pripreme novog Prostornog plana do 2040. godine.
Ljiljanić je pojasnio da Jadransko-jonski auto-put i auto-put Bar–Boljare imaju zajedničku trasu u dužini od oko 50 kilometara, kao i da je prilikom definisanja koridora posebna pažnja posvećena zaštiti prirodnih područja Skadarskog jezera i Bokokotorskog zaliva.
„Monteput intenzivno priprema projektnu dokumentaciju za zapadni dio koridora, od Virpazara do Sukobina, dok je za dio od Nuda do Gradca u toku tenderski postupak za izbor projektanta. Sada nam je najveća prepreka finansiranje. Radimo paralelno na dosta dionica i nadam se da ćemo i to riješiti“, poručio je Ljiljanić.
Različite faze razvoja, jedan cilj
Tokom panela predstavljena su iskustva i planovi Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije, koji potvrđuju da se države regiona nalaze u različitim fazama realizacije Jadransko-jonskog koridora.
Predstavnica slovenačkog DARS-a Tadeja Matičić istakla je da se planirana dionica kroz Sloveniju, duga oko 37 kilometara, nalazi u fazi prostornog planiranja. Očekuje se da će njenom realizacijom biti unaprijeđena konkurentnost privrede, skraćeno vrijeme putovanja i smanjeno tranzitno opterećenje naseljenih mjesta.
Hrvatska je već izgradila više od 500 kilometara koridora, a nastavlja ulaganja u preostale dionice. Predstavnik Hrvatskih autocesta Luka Čirko posebno je izdvojio izgradnju auto-puta A7 između Rijeke i Žute Lokve, uz osvrt na izazove u projektovanju i sprovođenju procedura.
Predstavnik Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine Amir Fejzić ukazao je na strateški značaj planirane trase duge oko 102 kilometra, koja će povezati koridor 5c sa Jadransko-jonskim auto-putem i omogućiti kvalitetnije saobraćajno povezivanje Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i evropskom transportnom mrežom.
O planovima Albanije govorio je predstavnik tamošnje uprave za puteve Gavrosh Jazexhiu, navodeći da konceptualni projekat obuhvata približno 380 kilometara koridora, od granice sa Crnom Gorom do granice sa Grčkom. Dio dionica već je pripremljen, dok se za ostale sprovode projektne i administrativne procedure.
Profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mladen Ulićević podsjetio je na razvoj ideje Jadransko-jonskog koridora, koja datira od pokretanja Jadransko-jonske inicijative 2000. godine, naglašavajući njegov značaj kao jedinstvenog infrastrukturnog projekta koji povezuje države i privrede regiona.
Zajedničkim djelovanjem do snažnije povezanog regiona
Diskusija je potvrdila da Jadransko-jonski auto-put prevazilazi nacionalne infrastrukturne planove i predstavlja zajednički razvojni interes država kroz koje prolazi. Njegov puni potencijal moguće je ostvariti samo uz usklađenu dinamiku izgradnje, efikasnije procedure i odgovarajuću finansijsku podršku.
Osim skraćenja vremena putovanja i unapređenja bezbjednosti saobraćaja, realizacija koridora doprinijeće razvoju trgovine, turizma, logistike i ukupnoj konkurentnosti regionalne ekonomije.
Organizacijom konferencije ADRIA NEXT, Monteput je otvorio prostor za neposredan dijalog predstavnika regionalnih institucija i infrastrukturnih kompanija, sa ciljem razmjene iskustava, identifikovanja zajedničkih izazova i unapređenja saradnje na realizaciji strateških saobraćajnih projekata.